Predsjednica Ustavnog suda BiH Hatidža Hadžiosmanović pridružila se nizu državnih dužnosnika BiH koji su zatražili državljanstvo RH, a u pokušaju da do njega dođe tužila je i MUP RH.
Podsjećajući na skandal koji je izazvala činjenica da je ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj dobio hrvatsko državljanstvo izjašnjavajući se kao Hrvat dok poziciju šefa diplomacije BiH zauzima kao pripadnik židovskog naroda, i slučaj sutkinje Hadžiosmanović ima javnu dimenziju jer se na isti način kako je to slučaj u Vijeću ministara BiH sada može govoriti i o narušenoj osjetljivoj nacionalnoj ravnoteži u Ustavnom sudu BiH.
Predsjednica Ustavnog suda BiH zahtjev za primanje u hrvatsko državljanstvo podnijela je u veljači 2005. navodeći kako se dobar dio svog života izjašnjavala kao Hrvatica. Pri tom je dostavila i dokumenta poput školskih svjedodžbi kojima to dokazuje.
MUP RH ocijenio je međutim da to nije dostatno pa je njen zahtjev odbio, ali Hadžiosmanović se nakon toga odlučila podnijeti tužbu Upravnom sudu RH.
Taj je sud rješenje MUP-a poništio dajući sutkinji Hadžiosmanović za pravo i ustvrdivši kako se ona doista tijekom svog života izjašnjavala kao Hrvatica.
Sarajevski mediji ističu kako je privatna stvar Hatidže Hadžiosmanović kako će se nacionalno izjašnjavati, no problem je to što je ona u Ustavni sud izabrana kao sutkinja iz reda bošnjačkog naroda, a kao takva imenovana je i za predsjednicu suda.
Ustavni sud BiH ima po dva suca iz reda tri konstitutivna naroda te tri inozemna suca, a to pravosudno tijelo do sada je imalo odgovornost odlučivati u iznimno osjetljivim slučajevima koji su se nerijetko odnosili na temeljna pitanja ravnopravnosti pripadnika naroda koji žive u BiH.
hina
RSS feed komentara
| < « | » > |
|---|
