Sve zemlje jugoistočne Europe, pa tako i Bosna i Hercegovina, suočit će se u nadolazećem razdoblju sa značajnim smanjenjem transfera novca iz dijaspore, upozorili su eksperti bečkog Instituta za međunarodne ekonomije.

Balkanska regija

Prošle godine iseljenici diljem svijeta su transferirali 308 milijardi dolara u zemlje svoga podrijetla. Značajan iznos otpada upravo na balkansku regiju, odakle je veliki broj ljudi emigrirao prema zapadnoeuropskim i prekooceanskim zemljama.

Podaci o brojnosti bh. iseljeništva osciliraju i kreću se od 1,35 milijuna, koliko procjenjuju vlasti u Sarajevu, do 1,47 milijuna, što je procjena Svjetske banke. Kako god bilo, činjenica je da se iz godine u godinu povećavao iznos novčanih sredstava koje dijaspora legalnim transakcijskim putovima unosi u zemlju.

Prema podacima Centralne banke BiH, bosanskohercegovački građani su u 2003. godini primili 1,97 milijardi KM novčanih pošiljki zaposlenih u inozemstvu, dok je u 2007. godini po ovoj osnovi u BiH pristigla 2,71 milijarda maraka. Iako je očito da su tvrdnje iseljeničkih udruga o godišnjem «ubrizgavanju» u domovinu iznosa od nekoliko milijardi eura pretjerane, i državna Vlada priznaje kako je novac koji dolazi iz dijaspore značajan kotač u očuvanju kakve-takve ekonomske stabilnosti zemlje.

Svjetska banka

Svjetska banka ističe da su iseljeničke novčane pošiljke u BiH gotovo jednake trgovinskom izvozu iz zemlje. Upravo je bh. iseljeništvo novčanim doznakama pokrivalo trećinu robnog deficita zemlje u razdoblju od 2004. do 2007. godine. Podaci Centralne banke BiH govore da je priljev novčanih pošiljki u posljednjih pet godina znatno veći, i to za oko 76 posto, nego što je neto priljev izravnih stranih ulaganja, a tri puta veći od transfera vladinom sektoru u BiH. Zbog toga bi smanjenje dotacija, prouzročeno svjetskom krizom, predstavljalo težak financijski udarac za BiH.

Komentari (0)