Nakon što je, zbog sumnji u zakonitost milionske sanacije zgrade Geodetskog zavoda BiH i Vladine vile u Trpnju, ministar Salko Obhođaš Finansijskoj policiji prijavio direktora Službe za zajedničke službe FBiH Harisa Ihtijarevića, istraživali smo zašto je Vlada nakon ovog skandala hitno odlučila promijeniti nadležnosti Ihtijarevićeve Službe.

Direktor Službe za zajedničke poslove FBiH Haris Ihtijarević tek je prošle sedmice federalnu Vladu izvijestio o troškovima sanacije zgrade Geodetskog zavoda BiH u Sarajevu. Prethodila je tome, podsjetimo, prijava Finansijskoj policiji koju je protiv njega podnio federalni ministar prostornog uređenja Salko Obhođaš. Nakon što je na višemjesečne službene upite ministra o utrošku 4,2 miliona KM za sanaciju zgrade Geodetskog zavoda BiH u Sarajevu Ihtijarević poručivao da uvid u dokumentaciju može zatražiti dolaskom u ured Službe, Obhođaš se odlučio podatke zatražiti od finansijskih inspektora. Uz to, traži i istragu o milionskim poslovima sanacije Vladinog odmarališta u Trpnju, kupovini jahte za potrebe odmarališta, ali i dodjele na korištenje bivše imovine Federalnog ministarstva odbrane (FMO), o čemu je također odlučivao direktor Službe za zajedničke poslove. Bit će da je Ihtijarevića ova posljednja u nizu optužbi ponajviše zabrinula jer je umjesto očekivane rasprave o milionskom skandalu, na prošloj sjednici Vladi hitno dostavio izmjenu Uredbe o nadležnostima svoje Službe.

Stotine tužbi protiv Federacije

Uredbom koju su federalni ministri usvojili 12. marta ove godine Službi se povjeravaju poslovi evidentiranja i raspolaganja pokretnom i nepokretnom imovinom bivšeg Federalnog ministarstva odbrane (FMO). Dakle, tek od prošle sedmice je Ihtijarević i formalno nadležan za poslove koje je obavljao protekle dvije godine! Ispostavilo se «naprasno» kako je za poslove vezane za bivšu imovinu FMO-a Ihtjarević do tada nadležnosti crpio iz Vladinog Zaključka iz 2006. godine. Kako je, međutim, Služba osnovana Uredbom, po Zakonu o organizaciji organa uprave u FBiH njene se nadležnosti mogu mijenjati samo novom uredbom. Zanimljivo je da su dotadašnjeg pravnog apsurda u Službi postali svjesni tek nakon što je ministar Obhođaš prijavio Ihtijarevića Finansijskoj policiji, između ostalog i zbog toga što je Vladu doveo u zabludu i stvorio pometnju oko korištenja prostora bivše vojne kasarne u Nedžarićima.

Od prošle sedmice Ihtijarević je i formalno nadležan za poslove dodjele stanova bivšeg FMO-a, odnosno korištenja poslovnih prostora i prostora bivših vojnih kasarni. Nezvanično saznajemo kako se u Vladi sada plaše mogućih sudskih sporova, jer je znak pitanja stavljen na zakonitost svih dotadašnjih poslova Službe za zajedničke poslove vezanih za imovinu kojom je upravljao bivši FMO. Ihtijarević je, na poziv federalnog premijera Nedžada Brankovića, prisustvovao prošloj Vladinoj sjednici a nakon što je usvojena Uredba, Ihtijarević je dobio zaduženje da sačini evidenciju cjelokupne imovine, uz mišljenja Komisije za državnu imovinu o svakom pojedinačnom slučaju.

U međuvremenu su od nezadovoljnih podređenih Ihtijarevićevih službenika počele da „cure“ informacije o navodnim nezakonitim dodjelama stanova i poslovnih prostora, kao i prostora bivših vojnih kasarni iako je ta imovina bila pod zakonskom zabranom raspolaganja. Bezuspješan je bio pokušaj da dobijemo Ihtijarevićev komentar, uputio nas je na Odjel za nekretnine. Međutim, do zaključenja ovog broja Slobodne Bosne nismo dobili odgovore iz Odjela na konkretne slučajeve Ihtrijerivićevog eventualnog kriminala.

Bitka za kasarnu Nedžarići

Višemjesečnom sukobu ministra Obhođaša sa Ihtijarevićem navodno su prethodile varnice zbog nesugasica oko korištenja prostora bivše kasarne JNA u Nedžarićima. Kako smo pisali u prošlom broju SB-a, u dijelu kasarne u toku je izgradnja objekta, navodno Upravne zgrade Direkcije za civilno vazduhoplovstvo, mada su Vladinom Odlukom iz jula 2007. godine Direkciji dozvoljeni samo radovi na adaptaciji postojećeg objekta, jer je kasarna, dok Komisija za državnu imovinu ne odluči drugačije, pod zakonskom zabranom raspolaganja državnom imovinom. Iz tog je razloga prolongirano i provođenje Odluke Federalne Vlade da se na toj lokaciji grade tzv. zamjenski stanovi. Ministar prostornog uređenja Salko Obhođaš je navodno zbog toga, ubrzo nakon što je objavio, poništio krajem januara javni poziv izvođačima radova stambeno-poslovnog kompleksa. Harisa Ihtijarevića je optužio da je svojim ranijim prijedlozima, a da nije ispitano pravo raspolaganja imovinom države, doveo do konfuzije oko korištenja ovog prostora. Kako nezvanično saznajemo, prostor kasarne u Nedžarićima, vrlo atraktivna lokacija pogodna za gradnju stambeno-poslovnih objekata, navodno je „zapela za oko“ jednom od prvih susjeda u tom dijelu grada, vlasniku Dnevnog avaza Fahrudinu Radončiću.

U septembru 2008. federalna Vlada je zadužila Službu da pripremi i prijedlog Odluke o dodjeli za korištenje nekretnina u Rajlovcu, koje su ranije bile u vlasništvu vojnog preduzeća Orao. Navodno, taj bi prostor mogao biti ustupljen preduzeću GRAS za premještanje garaže za kombibuse. Na ovaj način bi Vlada izašla u susret Fahrudinu Radončiću u “raščišćavanju” okoline njegovog tornja Twist Tower jer se sada garaže nalaze u neposrednoj blizini Radončićevog novog tornja i kvare pogled.

Preuzimanje još uvijek tuđe zgrade

Prošlosedmični neuspio pokušaj federalnog premijera Nedžada Brankovića, da nakon višemjesečnih rasprava Vlada usvoji Odluku o preuzimanju i preregistraciji Geodetskog zavoda BiH u federalno preduzeće, urodio je plodom na sjednici u srijedu 18. marta. Odluka je usvojena uprkos upozorenju Ureda za zakonodavstvo da je nelegalna sve dok Komisija za državnu imovinu u pismenoj formi ne dostavi odobrenje za skidanje zabrane raspolaganja državnom imovinom. Brankovićevo prošlosedmično usmeno saopćenje, bez pisanog dokaza da je Komisija za državnu imovinu odobrila Federaciji pravo raspolaganja, zanimljivo, na posljednjoj je sjednici uvaženo. Podsjetimo, u protekle dvije godine iz federalnog je budžeta u dva navrata izdvojeno po 600.000 KM za rješavanje statusa 50 bivših uposlenika a za sanaciju zgrade gdje bi bila smještena četiri federalna ministarstva potrošeno više od 4 miliona KM.

Istovremeno sa pokušajima da Vlada preuzme i preregistruje ovo preduzeće u federalno, na zgradi Geodetskog zavoda, Služba za zajedničke poslove radila je sanaciju objekta uprkos ranijim upozorenjima ministra za prostorno uređenje Obhođaša da treba obustaviti radove dok Komisija za državnu imovinu ne skine zabranu raspolaganja ovom državnom imovinom. Pored toga, Obhođaš i dalje tvrdi da se za 4 miliona KM mogla izgraditi potpuno nova zgrada i optužio Ihtijarevića da Vlada ranije nikada nije informirana o troškovima, izvođačima radova i procedurama za njihovo angažiranje. Jedini trag o o troškovima naveden je u prošlogodišnjem šturom izvještaju o radu Ihtijarevićeve službe, da je za sanaciju Geodetskog zavoda BiH u Sarajevu bila angažirana firma MiproGradnja iz Ilijaša, vlasnika Mirsada Prohića. Vrijednost samo druge faze radova iznosila je 1.125.000 KM.

Privatni poslovi u Trpnju

«Komisija nikada nije zaprimila zahtjev za izuzimanje od zabrane raspolaganja državnom imovinom, niti je odlučivala o eventualnom izuzimanju imovine u Trpnju», odgovor je predsjednika Komisije za državnu imovinu Zvonimira Kutleše na naš upit o statusu Vladine vile u Trpnju.

Iako se Ihtijarević hvali kako zahvaljujući njegovom angažmanu Federacija sada ima objekat vrijedan 40 miliona KM, zbog neriješenog imovinsko-pravnog statusa odmarališta, koji sudeći prema Kutlešinom odgovoru nikada nije ni pokušao da riješi, Federacija bi zapravo mogla pretrpjeti ogromnu finansijsku štetu.

Podsjetimo, jedan od razloga zbog kojih je Obhođaš prijavio Finansijskoj policiji Ihtijarevića je što Vladu nikada nije izvjestio o troškovima, izvođačima radova i novcu od zarade od izdavanja apartmana u Trpnju, nakon što je sanacija okončana u ljeto 2007. godine a apartmani ponuđeni prvim gostima. Osim Obhođaševog zahtjeva Finansijskoj policiji da ispita i angažman privatnih firmi za održavanje ovog objekta, Šunjić doo, odnosno Riva Trpanj koju je Vlada na Ihtijerevićev prijedlog registrirala 2007. godine, predmet istrage bit će i zakonitost prijedloga da se od firme Nautika centar Nava iz Splita, za 135.000 KM (cijena bez plaćenog PDV-a), kupi čamac za potrebe Vladinog odmarališta.

Zanimljiv je podatak da Odluka prethodnog saziva Vlade, iz oktobra 2006. godine, na koju se Ihtijarević poziva kada počinje radove u Trpnju, odobrava njegovoj Službi samo radove djelomične sanacije kako bi se spriječilo propadanje objekta. Ihtijarević se, kazao nam je u kratkom telefonskom razgovoru, danas više ne sjeća koliko je koštala sanacija i ko su izvođači radova. Za odgovore na ta pitanja uputio nas je na Odjel za tendere a rezultat našeg upita bio je kao i sa kontaktima sa uposlenicima Odjela za nekretnine.

S obzirom na to da su od 2006. godine Ihtijareviću odobreni samo nužni radovi u Trpnju, kako bi se spriječilo propadanje objekta, zanimljiv je jedan od dopisa sekreterijata Parlamenta BiH upućenih Službi za zajedničke poslove FBiH u 2005. godini. Iz dokumenta je vidljivo da se se obratili Ihtijareviću nakon što je na adresu državnog Parlamenta iz Hrvatske stigla opomena zbog neplaćanja komunalne takse za obavljanje ugostiteljskih usluga u objektu Trpanj. U dopisu mole Ihtijarevićevu službu da oni izmire obaveze, jer su, navedeno je u dopisu iz 2005. godine, nakon kontakta sa nadležnima u Općini Trpanj dobili informaciju da je Ihtijarevićeva služba od 2000. godine za tada «oronuli» objekat redovito uplaćivala 7200 kn godišnje komunalne takse za ugostiteljske djelatnosti.

otvoreno.ba

Komentari (0)