Bivši visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun, u autorskom tekstu na kraju svog kraćeg boravka u BiH, a koji je, između ostalog, objavljen u britanskom „Observeru“, tvrdi kako je nakon hapšenja Radovana Karadžića, „izvjesnija“ podjela BiH nego ikada ranije.
Miloradu Dodiku je zamjerio što „priprema teren“ za otcjepljenje RS-a nakon zatvaranja Ureda visokog predstavnika, Hrvatima da čekaju i prate šta se događ, a Bošnjacima da su zaokupljeni vlastitim prepirkama i svađama. Povodom ovih ocjena uslijedile su reakcije.
Komentar bivšeg visokog predstavnika u BiH Pedija Ešdauna da postoji realna prijetnja od ponovnog razbijanja BiH različito je protumačen u političkim krugovima u zemlji.
Najoštrije kritike upućene su na račun premijera RS-a Milorada Dodika, za kojeg je rečeno da smatra kako BiH ne može opstati niti to želi, te da je RS za njega država za sebe. Njegov cilj je potpuna nezavisnost i u konačnici otcjepljenje, te da je Dodik jedini čovjek s planom. Komentarišući Ešdaunove ocjene, Dodik kaže:
„On je došao i sjeo je u Sarajevu u dvije, tri kafane, čuo nekoliko njih tamo iz Sarajeva i na bazi toga je zaključio da je stanje u BiH takvo kako on misli da jeste. U svakom slučaju mi imamo plan. To je nesumnjivo. Plan se zove razvoj RS, bolja RS, što smo najavili prije dvije godine.“
Dodik je, procjenjuje Ešdaun, uspostavio paralelne institucije i poslao svoje delegacije u Crnu Goru kako bi naučio na koji se način ova država otcijepila. No, zastupnik SNSD-a u Parlamentu BiH Drago Kalabić u ovakvom postupku ne vidi ništa loše:
„Vi znate koliko regija ima u Briselu svoja predstavništva. Milorad Dodik je jasno rekao da to radi na ekonomskoj osnovi i ne znam šta je sporno da Hercegovina, da Federacija, da ne znam koji region uspostavi svoje predstavništvo u Beogradu zbog ekonomskih veza, za koje je vrlo zainteresovana, sa Srbijom, u Zagrebu, bilo gdje. Nađite mi koji je to politički aspekt takvog predstavništva, a nađite mi i da to niko drugi ne radi.“
Pored Dodika, Ešdaun je kritike uputio i na račun bošnjačkih političara za koje kaže da su zaokupljeni međusobnim prepirkama i svađama, te da moraju prestati živjeti u prošlosti. Zbog privatnih interesa, kazao je Ešdaun, zanemaruju interese građana. U njegovim tvrdnjama ima istine, potvrđuje i zastupnik SDA u Parlamentu BiH Halid Genjac. Dok RS nastoji ostvariti interese do razmjera državnosti i što više smanjiti atribute BiH, Bošnjaci nemaju adekvatan odgovor, tvrdi Genjac:
„Bošnjačka politika nema adekvatan odgovor na to stanje i na ta kretanja. To je zaista uglavnom očekivanje od međunarodne zajednice da nešto treba ili mora uraditi, što je poprilično pogrešan pristup. I s druge strane ima prilično zarobljenosti bošnjačke politike određenim personalitetima, sukobima personaliteta i jednoj čudnoj situaciji da se ne osjeća krivim ni odgovornim ni za što i da uvijek krivica i odgovornost prolazi onom drugom.“
Odnos bošnjačkih političara prema ukidanju RS-a dovodi u krizu evropsku budućnost BiH, smatra Kalabić:
„Ja se plašim za evropsku budućnost BiH. Ja sam tu pesimista i mislim da je s ovakvim razmišljanjem bošnjačkih političara BiH daleko od evropskog puta.“
Da je BiH neodrživa u ovakvom kontekstu, vjeruje i predsjednik HDZ 1990. Božo Ljubić. Ali se s Ešdaunom ne slaže u tvrdnji da Hrvati čekaju i prate šta se dešava:
„Nije istina da mi čekamo. Mi nudimo prijedloge. Ti prijedlozi, nažalost, još uvijek ne nailaze na adekvatan odgovor ni kod međunarodne zajednice, ni kod domaćih čimbenika. Ne može se raspasti nešto što nije integrirano nikada. BiH bez korjenite ustavne reforme nema budućnosti iz dva razloga. Prvo, nemoguće je da dvije države funkcioniraju u okviru jedne države. I druga stvar, BiH - zemlja tri konstitutivna naroda ne može biti sastavljena od dva entiteta. Prema tome, to su, pored mnoštva drugih razloga, dva bitna razloga zbog čega smatram da BiH mora žurno pristupiti ustavnoj reformi da bi osigurala ne samo stabilnost već i opstanak.“
Iako dio odgovornosti leži na samom kritičaru, ovakva upozorenja su dobro došla, kaže član Predsjedništva SDP-a BiH Jozo Križanović. Uz napomenu da je prisutan zastoj u reformskim procesima, smatra kako ključ rješenja leži u ustavnoj reformi:
„Zbog takvog svog uređenja BiH ima silne poteškoće u daljem razvoju i to je vrlo ozbiljno pitanje kojem se mora pristupiti kad-tad, a što prije, to bolje. Ono će se morati izgrađivati sa puno više strpljivosti, ne sa iznošenjem takvih tvrdih polazišta koja blokiraju stvari u početku odmah, tako da onemogućavaju jedan konstruktivan razgovor šta u BiH treba da se uredi kako bi ona mogla postati jedna normalna zemlja koja može sada prihvatati evropska mjerila - i ne samo ih prihvatati nego ih provoditi i garantirati njihovo provođenje na cijelom području BiH.“
Uz kritike Ešdaun je pozvao i EU da pruži podršku težnjama BiH da postane njena članica tako što će forsirati reforme koje će osnažiti centralnu vlast. Također je pozvao zvanični Brisel da insistira na ustavnim promjenama i pozabavi se ukorijenjenom korupcijom. Uputio je i poruku da bi ova institucija trebalo da poruči i susjednoj Srbiji da će jedan od ključnih preduslova za njen napredak na putu ka EU "biti da podrži bosansku državu i ne pomaže onima koji nastoje da je potkopaju"
RSS feed komentara
| < « | » > |
|---|
