Premda se već godinama govori o nejednakopravnom položaju Hrvata u BiH, posebice u FBiH, česti upiti o njihovoj zastupljnenosti u institucijama većeg entiteta uvijek su bili prst u oko bošnjačkoj strani.
Stoga nije čudno što je zastupnica u federalnom parlamentu Slavica Josipović odgovor na pitanje o nacionalnoj strukturi zaposlenih u institucijama FBiH te javnim poduzećima čiji je vlasnik Vlada FBiH čekala više od godinu dana.
Treba podsjetiti da je i nedavno izvješće federalnih ombudsmana koje se odnosilo na tu temu, u kojeme su obrađene sve županije i glavni grad, Sarajevo, izgledalo prilično šokantno glede nacionalne zastupljenosti nebošnjaka. Ovih dana, konačno, objavljena je detaljna infomacija o strukturi uposlenih u institucijama FBiH. No analize otkrivaju kako su sve nabrojili, čak i savjetnike Hrvate koji ne spadaju u državne službenike, radi dobivanja paritetne slike vlasti u FBiH.
Federalna ministarstva
Naime, u šesnaest ministarstava ukupno je uposleno 769 Bošnjaka, 244 Hrvata, 61 Srbin i 22 koja se osjećaju ostalima. Ako se ti potonji dodaju broju uposlenih Hrvata, ispada kako je Bošnjaka dvostruko više. Što se pak tiče uposlenika po ministarstvima, u pojedinim su razvidne drastične razlike u omjerima nacionalne strukture. Tako je u ministarstvu za pitanja boraca i invalida uposleno 140 Bošnjaka i samo 35 Hrvata. Najdrastičniji primjer je Federalno ministarstvo kulture i športa, kojem je čelnik Gavrilo Grahovac.
U njemu su uposlena samo dva Hrvata, ali je zato 25 Bošnjaka. Ni kod Salke Obhođaša, ministra za prostorno uređenje nije ništa bolje. U odnosu na 23 Bošnjaka, uposlena su četiri Hrvata. Samo Ministarstvo okoliša i turizma, u kojem je čelnik Nevenko Herceg, na popisu uposlenih ima 16 Hrvata i 21 Bošnjaka. U ministrstvu u kojem bi morao biti nacionalni balans Ministrastvu unutrašnjih poslova također je disproporcija. Naime, u tome ministarstvu radi 167 Bošnjaka i samo 23 Hrvata. Dakle, gotovo sedam puta više Bošnjaka.
Samostalne službe Vlade FBiH i agencije
Te službe posebna su priča. Naime, u pet stručnih služni i dvije agencije uposleno je gotovo sedam puta više Bošnjaka nego Hrvata. Ukupno su 523 Bošnjaka i 77 je Hrvata. U tom disparitetu prednjače dvije službe. Riječ je o službi za zajedničke poslove organa i tijela FBiH, u kojoj je uposleno 428 Bošnjaka i 39 Hrvata. Matematika otkriva kako je deset puta više Bošnjaka nego Hrvata. U uredu Vlade FBiH za informiranje uposleno je šest Bošnjaka i Hrvat. Što se pak tiče agencije za državnu službu FBiH, uposleno je 38 Bošnjaka i 11 Hrvata. Paritet je samo u Uredu Vlade FBiH za zakonodavstvo, koji vodi Željko Silađi. U toj služni zaposleno je po pet Bošnjaka i Hrvata.
Službe Parlamenta i Vlade Federacije BiH
Od sedam federalnih zavoda i direkcija samo je jedan direktor Hrvat, a ostali su Bošnjaci. U dva zavoda slika uposlenih zorno otkriva jednakopravnost" Hrvata. Naime, u Federalnom zavodu za agropedologiju uposleno je 19 Bošnjaka i jedan Hrvat, a u Federalnom zavodu za geologiju, u kojem je direktor Hazim Hrvatević, uposleno je 28 Bošnjaka i tri Hrvata. Ukupna slika federalnih upravnih organizacija izgleda ovako: 156 Bošnjaka i 36 Hrvata, što je 4:1 u korist Bošnjka.
Samostalne federalne uprave organizacije
Premda Ured predsjednice FBiH Borjane Krišto, dopredsjednice Spomenke Mičić i dopredsjednika Mirsada Kebe nisu dostavili strukturu uposlenih, iz podataka koje su dostavile ostale službe razvidno je da je malo uposlenih Hrvata. Njih je najmanje u Tajništvu Vlade FBiH, u kojem je voditelj Ismet Trumić. Naime, u toj je službi 38 Bošnjaka i samo su četiri Hrvata.
Kazneno-popravni zavodi
Nisu Hrvati jednakopravni ni u pritvorskim jedinicama u federaciji. U šest takvih zavoda uposleno je ukupno 608 Bošnjaka i 148 Hrvata. No od spomenutih šest KPZ-a zanimljiva su za usporedbu tri. Dva su u gradovima koji se hvale mulitkulturom i jedan u gradu u kojem vole isticati kako mostovi spajaju ljude. Dakako riječ je o Sarajevu, Tuzli i Mostaru. Tako je u KPZ-u poluotvorenog tipa u Sarajevu uposleno 96 Bošnjaka i 13 Hrvata, a u odjelu toga Zavoda u Ustikolini 18 Bošnjaka i nijedan Hrvat. U multietničkoj Tuzli u KPZ-u uposleno je 90 Bošnjaka i 10 Hrvata. Samo je, čini se, ravnoteža uspostavljena u gradu na Neretvi. Naime, u KPZ-u u Mostaru uposleno je 28 Bošnjaka i 46 Hrvata.
Sudske i pravosudne institucije
Ni te institucije ne zadovoljavaju paritet uposlenih, a upravo bi one trebale voditi računa u jednakopravnosti. Tako na Vrhovnom sudu FBiH radi 51 Bošnjak i 12 Hrvata. Na ustavnom sudu FBiH uposleno je 13 Bošnjaka i sedmero Hrvata. U Federalnom pravobraniteljstvu uposlen je 21 Bošnjak i osmero Hrvata, a u Javnoj ustanovi Centar za educiranje sudaca i tužitelja petero Bošnjaka i dvoje Hrvata. Samo je u Federalnom tužiteljstvu postignut paritet uposlenika. Naime, u toj instituciji zaposleno je po osmero Bošnjaka i Hrvata.

| < « | » > |
|---|

