Unatoč činjenici da je u BiH od kolovoza prošle godine na snazi Okvirni zakon o visokom obrazovanju koji ukida prevaziđeni, skupi i spori proces nostrificiranja diploma stečenih u inozemstvu, novi sistem priznavanja stranih diploma u skladu s evropskom praksom još nije zaživio.
Sve veći broj mladih ljudi koji su završili fakultete u inozemstvu odustaju od nostrifikacije svojih diploma u BiH. Razlog su duga i komplicirana procedura, kao i visoki troškovi nostrifikacije diploma.
Adnan Kapo završio je fakultet političkih nauku u SAD-u. Upoznat što ga čeka, nikad nije ni pokušao nostrificirati svoju diplomu:
„Ja nisam nostrificirao svoju diplomu. Završio sam političke nauke u Americi, ali sam nastavio na američkom univerzitetu magistarski rad, tako da nisam ni imao potrebe da nostrificiram diplomu. Ali imam dosta prijatelja koji to nisu uspjeli. Navešću vam primjer jedne djevojke koja je u Beču magistrirala farmaciju sa najboljim mogućim uspjehom i već pet godina nije uspjela nostrificirati diplomu u BiH zbog procedura, jer su naveli, recimo, da ime fakulteta u Beču i BiH nije isto.“
Više od 80 posto mladih magsitranta koji su svoje obrazovanje stekli u Velikoj Britaniji pokušalo je nostrificirati svoje dipolme u BiH. Samo 30 posto njih to je i uspjelo. Velik problem je i nepostojanje centra za informiranje i priznavanje stranih diploma na razini BiH, kaže Nina Branković, predstavnica udruženja koje okuplja mlade magistrante iz Velike Britanije:
„Uspostavom ovog centra i mehanizmima uspjeće se uspostaviti puno svrsishodniji proces koji će pomoći da se puno lakše nostrificiraju diplome.“
Veliku pomoć ovim maldim ljudima daje i Britansko vijeće u BiH. Aiša Telalović, menadžerica Odjela za informiranje ove institucije, za naš radio kaže:
„Imamo tako apsurdne primjer da npr. neka državna ministarstva od ljudi koji imaju britanski magisterij traže potvrdu da znaju engleski jezik. Mi smo pokušali konktaktirati neke britanske univerzitete, objasniti da je potrebna takva potvrda - i ljudi nam se bukvalno smiju kad tako nešto pitamo.“
U BiH strane diplome nostrifciraju domaći univerziteti sa jako komplikovanom procedurom. Esma Hadžagić, pomoćnica Ministarstva civilnih poslova BiH, kaže da ovo nadležno tijelo pruža pomoć ukoliko se dogodi neki veći problem:
„U slučaju, recimo, da dotični univerzitet ne zna o kakvoj se diplomi radi, o čemu se radi, tada se zainteresirana stranka obrati Ministarstvu civilnih poslova, a mi smo već umreženi u evropsku mrežu ENIC, i mi tražimo informacije od nadležne vlasti te države u pogledu prava koja taj čovjek ima, i u smislu zaposlenja.“
Glede nostrifciranja stranih diploma do sada je najveći iskorak učinjen u RS-u, kaže Jelena Savčić, predstavnica Ministarstva prosvjete i kulture RS-a:
„Kod nas je zakon napravio jednu jednostavno podjelu, a to je da ova komisija radi priznavanje kad je u pitanju zapošljavanje i u druge profesionalne svrhe, a fakulteti, odnosno visokoškolske ustanove kad je u pitanju nastavak obrazovanja. U suštini, ono što smo mi napravili, a što je iskorak naprijed, jeste jedan vid priznavanje, za razliku od stare nostrifikacije koja tražila utvrđivanje ekvivalentnog zvanja u domaćem sistemu koje odgovara zvanju koje je stečeno, odnosno kvalifikaciji koja je stečena u inostranstvu.“
U BiH donesen je Okvirni zakon o visokom obrazovanju prije 11 mjeseci. S ovim zakonom do sada su trebali biti usklađeni svi zakoni o visokom obrazovanju nižih razina. Međutim, to nije učinjeno, kaže Ivan Čuljak, glavni federalni inspektor obrazovanja:
„Do veljače ove godine svi kantoni i RS, govorim o ministarstvima, trebali su svoje kantonalne zakone uskladiti s Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju. Ja koliko znam, mislim da još nijedan kanton nije to uradio. Možda je Sarajevski uradio u ovih nekoliko dana, ne znam da li su držali skupštinu.“
Sve dok se ovo pitanje u potpunosti ne riješi, mladi i obrazovani stručnjaci bit će diskriminirani po pitanju zapošljavanja, a i veći broj njih će napustiti državu BiH.
rse
RSS feed komentara
| < « | » > |
|---|
