U ekskluzivnom intervjuu za Radio Slobodna Evropa, americki ambasador u BiH Charles English naglašava, uz ostalo, da je pitanje moguce secesije entiteta vec odbijeno u Dejtonu i da nema paralele izmedu Kosova i BiH.
Gospodine ambasadore, kakve su vaše procjene, da li ce novonastala sitaucija nakon proglašenja nezavisnosti Kosova trajnije destabilizovati situaciju, odnosno odnose u BiH i regiji?
Mislim da znate našu poziciju u vezi sa Kosovom što se tice jedinstvene prirode rješenja Kosova - posljednja faza u raspadu bivše Jugoslavije. I to je jedinstvena situacija i ne bi trebala imati nikakavog uticaja na druge dijelove regije. Mi odbijamo nastojanja da se iskoristi ova situacija da se destabilizuje BiH i da se prave paralele sa statusom RS-a. Pitanje Kosova je otvoreno prema Rezoluciji UN-a 12 44, pitanje BiH i teritorijalnog integriteta riješeno je Dejtonom. BiH je 1992. godine priznata kao suverena država, Dejton je odredio njenu strukturu, uspostavio je dva entiteta bez suvereniteta - ustanovljeni su kao interne jedinice unutar BiH. Pitanje moguce secesije - time se bavilo u Dejtonu, i ono je zaista odbijeno. I svaka diskusija o korištenju rijeci kao što su secesija i referendum, mi to odbijamo kao nešto što je sasavim antidejtonsko.
Kakvo je vaše mišljenje, može li BiH s ovakvim uredenjem i ovakvim dejtonskim ustavom uci u Evropu?
Jasno je da ce biti potrebne odredene strukturne promjene. Mi smo to shvatili prije dvije godine kada smo pokušali pomoci u pregovorima u tzv. aprilskom paketu ustavnih promjena. Postojale su odredene reforme u tom paketu koje su se ticale biranja predsjednika da bi Ustav došao u sklad s evropskim. Te vrste strukturnih promjena su potrebne za napredovanje i mi cemo ih podržati. Mislim da moramo ici korak po korak. Danas imate pitanje policijske reforme, a u vezi sa NATO-om pitanje pokretne vojne imovine. To su dva uslova kojima se BiH mora baviti na putu ka konacnom clanstvu u ove dvije važne organizacije. Nakon policijske reforme imacete Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju kojeg treba primjenjivati, a to ce biti izazov.
Ali cini se da stavovi nikad nisu bili udaljeniji. Hoce li medunarodna zajednica, ili možda SAD izvršiti neku vrstu pritiska da ovo pitanje bude riješeno?
Mi smo pažljivo optimisticni da se rješenje može naci. Vjerujemo da Mostarski sporazum jeste rezultat koncenzusa i kompromisa bh. lidera. Možda to nije savršeno rješenje, ali otvara vrata ka Evropi i od kljucne je važnosti da BiH otvori ta vrata da bi krenula ka pregovorima za konacno clanstvo u Uniji. Samo ce tada BiH doci do nivoa sigurnosti i stabilnosti, za koje se svi nadamo da ce se desiti.
Gospodine English, imajuci u vidu da dolazite iz zemlje koja je ucestvovala u stvaranju Dejtonskog mirovnog sporazuma, je li moguce racunati da sada SAD ucestvuju i u njegovoj promjeni?
Prije svega, dozvolite da potvrdim da su SAD uvijek sebe smatrale i nastavljaju da budu najbolji prijatelj koji BiH ima u svijetu. Mi smo svjesni odgovornosti koju smo preuzeli u pocetku Dejtonskog sporazuma, u pocetku pregovora oko Dejtonskog sporazuma i nakon toga. Mi cemo nastaviti biti dijelom razgovora koji ce pomoci liderima BiH svih etnickih grupa da dodu do koncenzusa u vezi sa potrebnom reformom za EU. Mi cemo biti dijelom bilo kojeg procesa koji je neophodan da vas dovede u Evropu.
Neke procjene govore da ce za to biti potrebno od 4 do 5 izbornih ciklusa, što znaci gotovo izmedu 15 i 20 godina. Mogu li gradani BiH toliko cekati?
Nemam baš kristalnu kuglu, tako da je nemoguce reci koliko ce to trajati. Rekao bih da je to proces pun izazova. Ja sam više optimista u vezi sa politickom zrelosti ljudi u BiH i vjerujem da cete to moci za krace vrijeme uraditi. Ali koliko kod to trajalo, mi cemo biti sa vama da vam pomognemo da dodete do neophodnih kompromisa da biste ušli u EU.
RSS feed komentara
| » > |
|---|
