Strana ulaganja u BiH svake godine su sve veća. U toku su izmjene i dopune postojećeg Zakona o politici izravnog stranog ulaganja. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa potpisalo je Sporazum s FIAS-om, kako bi se unaprijedila i ubrzala procedura registracije stranih subjekata.
Ipak, planirana izmjena Zakona o vanjskotrgovinskoj politici u BiH nije izvršena u cijelosti u predviđenom roku.
Zašto se kasni s izmjenom Zakona o vanjskotrgovinskoj politici ?
Prije svega zbog parafiranja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Dogradnja i unapređenje Zakona o vanjskotrgovinskoj politici BiH je kontinuiran proces. Podsjetit ću da je Vijeće ministara kako bi se unaprijedilo i stimuliralo strane investitore krajem rujna ove godine usvojilo niz Odluka neophodnih kako bi Fond za poticaj stranim investitorima u BiH postao operativan. Koncem prošle godine registrirano je Vijeće stranih investitora BiH. Sam naziv Vijeće stranih investitora ukazuje na to kako će njegova prioritetna zadaća biti stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora, uklanjanje barijera za lakši protok kapitala, roba i radne snageBilo je određenih protivljenja ali skoro je stupio na snagu Sporazum CEFTA.
što očekujete u narednom razdoblju od njegove primjene i što on donosi?
Novi CEFTA Sporazum je sveobuhvatan. U njemu su riješena otvorena pitanja i mehanizmi koji su se u primjeni bilateralnih sporazuma pokazali kao neefikasni. U prvom redu tu mislim na tehničke i necarinske barijere, koje su uslijed potpunog ili djelomičnog ukidanja carina postale značajan instrument za sprečavanje ulaska konkurencije. CEFTA Sporazum se temelji na carinskim koncesijama koje su prethodno usuglašene. Industrijski proizvodi su potpuno liberalizirani, što nije slučaj s poljoprivrednim proizvodima. CEFTA i ovdje otvara mogućnost za davanje dodatnih koncesija za poljoprivredne proizvode, ali tek od 1. juna 2009. godine. Iluzorna su očekivanja kako će se implementacijom CEFTA sporazuma automatski izbalansirati vanjskotrgovinska razmjena te poboljšati pokrivenost uvoza izvozom, jer je u idućem razdoblju neophodno završiti započete procese usklađivanja standarda kako bi naši proizvodi bili konkurentni na stranim tržištima.
Još jedan važan zakon nije donesen, a to je zakon o promociji malih i srednjih poduzeća i poduzetništva u BiH ?
Pripremljen je Nacrt zakona i u toku su usuglašavanja teksta spomenutog zakona. Međutim treba kazati kako i privatizaciju treba ubrzati, jer odgovarajuća privatizacijska rješenja će otvoriti dotok svježeg, pogotovo stranog kapitala. Naime, javna poduzeća su, izuzev nekoliko iznimaka, opterećena dugovanjima prema dobavljačima, neplaćanjem doprinosa za svoje uposlenike, te viškom radnika. Sve je ovo navelo bankarski sektor da teže odobrava kreditne linije javnim poduzećima nego privatnim. Rizici ulaganja u takva poduzeća su velika pa je stoga kreditiranje usmjereno na malo i srednje poduzetništvo. Donošenjem zakona o leasingu omogućit će poduzećima da moderniziraju svoju tehnologiju bez da se opterećuju kreditima koji itekako utječu na bilancu poduzeća. I na kraju, u narednom razdoblju se treba intenzivno raditi kako bi se smanjile ili skroz ukinule carine na repromaterijal, investicijsku opremu i rezervne dijelove koji se ne proizvode u BiH.
Cijene u BiH nekontrolirano rastu. Standard građana je svakim danom slabiji. što vi konkretno činite na zaštiti potrošača ?
Zaštita potrošača provodi se u javnom interesu. Ona je uređena Zakonom o zaštiti potrošača u BiH koji na sustavan način uređuje zaštitu osnovnih prava potrošača pri kupnji proizvoda i usluga. Međutim da bi se osigurala što kvalitetnija realizacija politike zaštite potrošača, neophodno je uključenje više subjekata koji bi bili odgovorni za njeno provođenje. U sklopu Sektora za ekonomski razvitak i poduzetništvo počeo je s radom odsjek za nadzor nad tržištem, zaštitu potrošača i konkurenciju koji obavlja sve poslove iz oblasti zaštite potrošača koji su u nadležnosti MVTiEO. Ali da bi zaštita potrošača bila uistinu učinkovita potrebno je uključiti sve segmente od ombdusmena za zaštitu potrošača na razini države, Vijeća za zaštitu potrošača, Konkurencijskog vijeća, entitetske urede za konkurenciju i zaštitu potrošača, Udruženje potrošača ali i obrazovne institucije, mediji i inspekciju. Samo takvim zajedničkim djelovanjem može se ostvarit kvalitetna zaštita potrošača.
rse
RSS feed komentara
| < « | » > |
|---|
