Spreman sam da podnesem ostavku u slučaju da se mjere koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH ne prilagode na način na koji traži Vlada RS i ako kolegijum oba doma ne usaglasi prijedloge poslovnika, rekao je Milorad Živković, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
- Predložili ste da zajednički kolegijum oba doma parlamenta BiH treba da sačini usaglašene prijedloge poslovnika najkasnije do 27. novembra i da u slučaju nepostizanja konsenzusa svi članovi kolegijuma podnesu neopozive ostavke. šta ako poslovnici ne budu usaglašeni?
Želim kao odgovoran čovjek i predsjedavajući Predstavničkog doma da preuzmem odgovornost za rad tog doma, i za loše i dobre stvari koje se ovdje dešavaju. Poslovnik je interni akt o radu doma i samo oni koji rade po njemu trebali bi da iznađu način da se dogovore o ovom važnom pitanju. Ako ne možemo da se dogovorimo kako i na koji način treba da radi parlament BiH, onda bi bilo najbolje da se podnesu ostavke i da neko drugi izađe sa svojim prijedlozima kako bi to trebalo da izgleda.
Od kada je nametnuta mjera o radu Savjeta ministara BiH SNSD ima moju bjanko ostavku u slučaju da se mjere visokog predstavnika na zadovoljavajući način ne prilagode na način na koji traži Vlada RS, ako ne uspijemo da se na sjednici Kolegijuma dogovorimo o poslovniku. Sasvim je logično da se nakon toga da ostavka i omogući nekom drugom da to uradi na način koji zadovoljava. Spreman sam da ponesem odgovornost, ali tražim i od drugih da budu odgovorni. Mi nećemo pristati na nametnute mjere, jer one nisu demokratske i njihovo sprovođenje nije moguće. Nadam se da će oni odustati od svog ultimativnog stava, a da ćemo mi uspjeti da se dogovorimo i usaglasimo poslovnike.
- Da li je visoki predstavik preporukom usvajanja izmjena i dopuna Poslovnika Predstavničkog doma prekršio Ustav BiH?
Način na koji se traži od parlamenta BiH da usvoji izmjene i dopune zakona nije parlamentaran. OHR je u nekim tačkama prekršio svoje dosadašnje tumačenje od 2000. godine i postavlja se pitanje legalnosti rada parlamenta u dosadašnjim uslovima od 1996. do danas da li je paralment BiH radio po legalnom poslovniku koji nije u koliziji sa Ustavom BiH ili su svi naši zakonodavni akti donoseni prema postojećem poslovniku u skukobu sa Ustavnom BiH. Pogotovo se mogu dovesti u pitanje oni zakoni koji nisu doneseni zato što su neke odredbe poslovnika, kako navodi OHR, u suprotnosti sa Ustavom.
- Ima li izgleda da se kriza u BiH prevaziđe i da dođe do potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU?
Ako bi lideri u BiH prema zaključku koji sam predložio prihvatili sugestiju Parlamentarne skupštine da sjednu i da se do nove godine dogovore i pretoče svoj dogovor iz Mostara u dokument koji bi bio zadovoljavajući za Evropsku komisiju, postojala bi realna mogućnost da se parafira Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU.
Ako ne dođe do dogovora, BiH ide u pravcu zaoštravanja političke situacije koja ne bi vodila napretku procesa pridruživanja prema EU, a sa druge strane još bi nas više udaljila od razgovora o izmjeni Ustava BiH. To bi bio suprotan proces.
Ne bi trebalo da situacija u parlamentu bude poput one kakva je bila 1991. godine. Ministar spoljnih poslova češke Karel švarcenberg je rekao da je najbolji način dogovor između domaćih političara, jer ako međunarodna zajednica počne regulisati stvari, onda će biti najvećih problema. Smatram da je dio ljudi koji radi zajedno u parlamentu BiH shvatio tu poruku kao poziv na dogovor s minimalnim, ali dobronamjernim učešćem međunarodne zajednice.
- Trodnevna rasprava o ostavci predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Nikole špirića i o aktuelnoj situaciji u BiH završena je bez zaključaka. Zašto?
Predložio sam Savjetu ministara BiH da se uputi preporuka da u praksi ne koristi odredbe nametnutog zakona i da nastavi da radi u tehničkom mandatu prema starom zakonu o Savjetu ministara dok Parlamentarna skupština BiH ne imenuje novi saziv Savjeta. Vidjećemo kako će se stvari odvijati. Poslanici su tri dana raspravljali o špirićevoj ostavci na koju gledam kao iznuđen čin njegove lične opredjeljenosti da u navedenim uslovima, kada je onemogućen njegov rad, i u atmosferi u kojoj je BiH ne može da radi. Samo u tom svjetlu i gledam tu ostavku, a kakve će zaključke poslanici donijeti u vezi sa sveukupnom situacijom ostaje da se vidi.
- Kako komentarišete stav predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komišića koji je optužio špirića da je odlaskom u Njujork pokušao da obmane Predsjedništvo BiH?
Očigledno da je presjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić taj koji želi da blokira rad institucija BiH, jer ne možete s jedne strane pozivati predsjedavajućeg da održava sjednice Savjeta ministra, a sa druge mu ne dozvoljavati da radi svoj posao i da se u tom tehničkom mandatu obrati UN-u. To nije nepoznata praksa i poznato je da se Adnan Terzić, bivši predsjedavajući Savjeta ministra BiH, dok je bio u ostavci obraćao UN-u. Prema tome, ne možete dozvoljavati jednom čovjeku da to može, a drugom to isto ne dozvoljavati. To je apsolutno neprihvatljivo.
- Da li postoji veza između političke krize u BiH i donošenja odluke o Kosovu?
Isključivati probleme kada se nešto događa u BiH i regiji se ne može. Sigurno da postoje veze kada se dešavaju određene stvari u regiji. Međutim, sama suština poimanja priče o otcjepljenju ili preglasavanju nema približenih stavova. Ne može se izvan regionalnog konteksta ništa gledati. Ali, kada se gleda na razloge za mjere visokog predstavnika BiH, oni nisu postojali i nametanje odluka je ishitreno. Nametanje odluka zbog predviđanja da bi mogla da nastane nekakva situacija u BiH, za koju nije bilo stavrnog osnova, je neprihvatljivo. Teško mi je shvatiti razlog donošenja mjera ako se ništa konkretno u BiH nije desilo. U Savjetu ministara BiH i bh. parlamentu ljudi dolaze na posao, rade, nije bilo opstrukcija, i nije bilo razloga za donošenje drastične mjere. I tada ih ne bih mogao podržati, ali bih shvatio zašto se to radi.
avaz
RSS feed komentara
| < « | » > |
|---|
