Nepostojanje političke suglasnosti u BiH o izboru, odnosno definiranju ciljnog jezika u procesu prevođenja zakonodavstva Europske unije, značajno je usporilo ovaj vrlo značajan segment europskih integracija.

Pat-pozicija

Sektor za prevođenje iz područja europskih integracija unutar Direkcije za europske integracije Bosne i Hercegovine zatočenik je ove političke pat-pozicije jer mnoge planirane aktivnosti ne mogu biti u cijelosti realizirane. Već gotovo godinu dana traju aktivnosti na utvrđivanju jednog ili više ciljnih jezika i modela prevođenja acquis communautaire, a bez toga nije moguće službeno prevesti propise EU-a i uskladiti domaće zakonodavstvo s njima.

Prema godišnjoj informaciji o radu DEI-ja, zbog spora oko toga trebaju li ciljni jezici biti sva tri službena jezika u BiH ili samo jedan, nemoguće je okončati proces izrade priručnika za prevođenje pravnih propisa EU-a, kao i uspostavu pune međuinstitucionalne suradnje u procesu prevođenja.

Kompromisni prijedlozi

Nemoguće je izgraditi i registar prijevoda, a tu su i brojni drugi problemi. Na državnoj vladi je još prošle godine osporena informacija da bi zbog činjenice da su licencije za prijevode na hrvatski i srpski jezik već dobile Hrvatska, odnosno Srbija, Bosna i Hercegovina mogla doći u situaciju da pravno naslijeđe EU-a prevodi isključivo na bosanski jezik, a ne i na ostala dva službena jezika.

Bilo je navodno i kompromisnih prijedloga, prema kojima bi se unutar BiH, kada je o zakonodavstvu EU-a riječ, ravnopravno tretirala sva tri jezika, a da se u komunikaciji prema EU-u ide s bosanskim jezikom. No, srpski ni hrvatski predstavnici u Vijeću ministara nisu pristali na to.

(vecernji list)

Komentari (0)